odaberite jezik: HRVATSKI

Kultura

Povijest je u ovome kraju uistinu obilato raširila svoj plašt, ispod kojeg se kriju mnoga blaga i vrednote. Izdvaja se Listina slavnog Dragoslava iz 1100., „krsni list“ Dobrinja i dobrinjskoga kraja.

„Kapitulska“ (župna) crkva svetog Stjepana u Dobrinju

Uz taj su dokument tijesno povezane dvije crkvene građevine: „kapitulska“ (župna) crkva svetog Stjepana u Dobrinju, jedna od najstarijih sakralnih građevina ovoga dijela otoka Krka. Nekoliko stoljeća kasnije, pred crkvom je izgrađen drvenim trijem “cergan”, a točna godina njegova gradnje i naručitelj ni danas nisu sa sigurnošću poznati. U ovoj trobrodnoj crkvi izdvaja se oltarna reljefna pala „Krunjenje Djevice Marije“ s početka 16. stoljeća.

Crkvica svetog Vida kod Dobrinja

Specifičnu priču ima i crkvica svetog Vida kod Dobrinja, čija je gradnja završena 1100. godine, a iz koje je krenula cijela priča o krsnom listu dobrinjskoga kraja. Crkvica je pak putem propadanja krenula u 18. stoljeću, te je do gotovo sredine dvadesetog stoljeća služila kao spremište, čak i kao staja. Koncem tridesetih godina skupina entuzijasta pokreće obnovu ovog relikta prošlosti, a paralelno s početkom 2. svjetskog rata crkvica iznova biva predana bogoslužju.

Crkva svete Trojice (“Svetoga Antona”)

U Dobrinju je nekad bilo čak sedam crkava, a uz glavnu crkvu, sačuvana je crkva svete Trojice (“Svetoga Antona”), sa zanimljivom oltarnom slikom, koja prikazuje pakao, čistilište i raj. Ova je crkvica rijetko u funkciji u sakralnom obliku a tijekom ljetnih mjeseci služi kao izložbeni prostor.

Dobrinj

Gradić-muzej, kako još zovu Dobrinj, dvadesetak je godina već i prava ljetna umjetnička meka i to zahvaljujući kolekcionaru i meceni svjetskoga glasa Peteru Infeldu, koji je upravo Dobrinj odabrao za realizaciju svog sna. San, odnosno ideja danas pokojnog Petera Infelda “pretvoriti Dobrinj u umjetnički centar” pretvoren je u stvarnost.

Dobrinj je postao stjecište ljubitelja likovne umjetnost a Galerija Infeld, jedna od najvećih galerija u Hrvatskoj, svakog ljeta nudi izložbe najpoznatijih domaćih i svjetskih umjetnika, te različitih umjetničkih pravaca od naive do “Pop arta”.

Sakralna muzejska zbirka u Dobrinju, otvorena 1981. godine, prava je riznica glagoljaških rukopisa, među kojima se čuva i ovjereni prijepis Listine, te poznato Venezijanovo predoltarje ili „antependij“ iz XIV. stoljeća. U Sakralnom muzeju možete vidjeti i pravi kuriozitet: procesijske križeve iz XVII. stoljeća, a na njima s jedne strane Mariju a s druge Isusa.

Uz privatnu Zbirku „Barbalić“, u Dobrinju je i velika, na tri kata smještena Etnografska zbirka otoka Krka. Građa je tematski podijeljena a prikupljana je desetljećima diljem otoka Krka. Na glagoljašku tradiciju, jedan od zaštitnih znakova ovoga kraja, podsjećaju Put i Aleja glagoljaša u Gabonjinu. Korak po korak,kamen po kamen i eto ugodne i korisne edukacijske šetnje šumskim putem i stazom predaka, uz koju će učenje drevnoga hrvatskoga pisma biti lakše i zanimljivije.

Crkvica Svetog Klementa u Klimnu

Među kulturnim spomenicima čiji značaj seže izvan dobrinjskog kraja je i barokna oltarna pala u crkvici svetog Klementa u Klimnu. Pala, koja prikazuje živote svetaca s njihovim simbolima, još je jedan od zaštićenih spomenika kulture. U središtu Klimna, nasuprot crkvice, uočit ćete oveće sidro; ono vas želi podsjetiti da je upravo u Klimnu nastalo jedno od najstarijih brodogradilišta na otoku Krku.

Prirodne atrakcije

Špilja Biserujka i
Vela gromača

Špilja Biserujka, ili Vitezićeva špilja u Rudinama, istovremeno je kulturna i zabavna atrakcija, baš kao i “Vela gromača nedaleko „Krasa“. Vela gromača, kojoj bi možda bolje pristajao pridjev „najveća“, budući je zaista najveća nakupina kamenja na otoku. I ne samo to, Vela gromača nalazi se na najvišem dijelu otoka Krka, na lokalitetu 311 metara nadmorske visine visokom Svetom Jurju.