Ostaci crkve Sv. Helene
Lokacija: Zaobalje, N 45 08.374, E 14 35.362
Velika žena svete uspomene, Flavia Julija Helena, u nas je poznatija kao sveta Jelena Križarica. Predaja kaže da je sudjelovala u pronalasku križa na kojem je Isus raspet i umro. Od crkvice posvećene svetoj Jeleni (vjerojatno iz 16. stoljeća) na Dobrinjskom je ostala također samo predaja, kao i toponim „Pod svetu Jelenu“, nedaleko Uvale Soline.
Ostaci crkve Svih svetih
Lokacija: Zaobalje, N 45 09.198, E 14 34.764
Frankopanska je nadarbina i selo Sužan, nedaleko uvale Soline, koju možete vidjeti s vidikovca uz crkvu Svih svetih iz 1514. godine. Kao spomen na višestoljetna bogoslužja od crkvice uz seosko groblje ostale su ruševine, a njezinu je ulogu 1927. preuzela crkva Majke Božje od Zdravlja u središtu Sužana. Ostatke najstarije ovdašnje crkvice svetog Ivana iz 15. stoljeća (po kojoj je Sužan dobio ime), krije šumarak nedaleko Sužana.
Crkva Sv. Vida
Lokacija: Zaobalje, N 45 07.551, E 14 36.808
Sve do „let od Hristova rojstva 1100“ pastirsko naselje, kilometar udaljeno od Dobrinja, bilo je bezimeno. Zahvaljujujući „slavnome Dragoslavu“ (ma tko god on bio), bezimeno naselje dobiva crkvicu, prema njezinom patronu dobiva i ime, a kapitul (župa) Dobrinj biva nadarena materijalnim dobrima. Sve je to kurzivnom glagoljicom zapisano u „Listini slavnog Dragoslava“, jednom od najstarijih i najvažnijih dokumenata starohrvatske diplomatike. Nedaleko crkvice svetog Vida i 14-metarskog zvonika, nalaze se ostaci kamenih pastirskih kućica, derutni drveni vidikovac i nedavno obnovljen križ, koji više od dva stoljeća svjedoči ispunjenom zavjetu anonimnog vojnika.
Vela Gromača i ostaci crkve Sv. Jurja
Lokacija: Zaobalje, N 45 06.554, E 14 36.509, N 45 06.709E 14 36.347
Gromače ili suhozidi jedna su od specifičnosti otoka Krka. Najveći otočni primjer tog oblika pučke arhitekture je tzv. „Vela gromača“. Nalazi se nedaleko od Krasa, na najvišem vrhu Općine Dobrinj, vrhu zvanom Kuševica (311 metara nadmorske visine). Kod lokalnog se stanovništva za ovaj dio Dobrinjskog udomaćio naziv „Sveti Juraj“ pa se u blizini Vele gromače nalaze i ostaci romaničke crkvice iz 1230. godine, posvećene svecu pobjedniku u borbi sa zmajem – svetome Jurju.
Vela gromača – N 45 06.554, E 14 36.509
Ostaci crkve Sv. Jurja – N 45 06.709E 14 36.347
Crkva Sv. Stjepana i cergan
Lokacija: Dobrinj, N 45 07.866, E 14 36.199
Današnjica još uvijek nema odgovor na pitanje kako se drvena nadstrešnica ispred dobrinjske crkve svetog Stjepana ovdje našla u tom obliku i pod tim, neobičnim imenom – cergan. Turcizam ili iz nekog drugog jezika, ostaje enigma za ovu, još jednu u nizu atrakcija Dobrinjskoga. Kombinacija baroka i kasne gotike krase trobrodnu (izvorno jednobrodnu) dobrinjsku župnu crkvu, koja se spominje još 1100., a čija je oltarna pala („Krunjenje Majke Božje”) proglašena spomenikom kulture.
Zvonik
Lokacija: Dobrinj, N 45 07.845, E 14 36.186
Prema legendi, prilikom gradnje dobrinjskog zvonika, zli jezici buduću su građevinu urekli, predodredivši joj neprekidno urušavanje. Dva udara groma, sravnjivanje sa zemljom u 2. svjetskom ratu te jedna uskočka najezda, opravdali su istinitost predaje o zloj kobi zvonika.
Osim tajanstvenosti, gotovo mističnosti, za dobrinjski je zvonik specifično da se ne nalazi uz župnu crkvu, niti se prostire na jednom „terenu“. Jednim svojim dijelom stoji na ulazu na Zemjinu, odnosno vidikovac, a drugim u dobrinjskom parku, oduvijek znanom kao „Jardin“.
Nakon panoramskog pogleda sa Zemjine, prošetajte „Jardinom“ u kojem su početkom 20. stoljeća šetali veliki hrvatski književnik Vladimir Nazor i divna, zlosretna Vrbenčanka, Marija Parčić…
Ostaci crkve Sv. Petra
Lokacija: Soline, N 45 09.853, E 14 36.382
Od izumrlih sela na Dobrinjskom, čiji su toponimi ipak sačuvani, izdvajaju se Šugare (pored Rudina). Nedaleko ovog, u prvoj dekadi 19. stoljeća izumrlog sela, nalazi se antički lokalitet Sveti Petar, kojim uz izvorni krajobraz, dominiraju ostaci srednjovjekovne crkvice posvećene svecu kojemu su povjereni ključevi raja. A djelić zemaljskog raja čeka na vas i na ovome dijelu Dobrinjskoga… uđite i uvjerite se – otključano je!
Crkva Sv. Klementa i glagoljaški natpis
Lokacija: Soline, N 45 09.315, E 14 37.215
Pod protektoratom Krčke biskupije samo je jedna crkvica posvećena rimskom biskupu i učeniku svetog Petra, svetom Klementu. Ovo minijaturno, ali vrijedno romaničko zdanje stoji usred Klimna, mjesta koje je ime dobilo upravo po crkvici, čiji prvi spomen datira u 1381. godine. Malena obujmom, crkvica svetog Klementa diči se vrijednom baroknom oltarnom reljefnom palom, koja je proglašena nacionalnim spomenikom kulture. Crkvica svetog Klementa u Klimnu u svojim je počecima pripadala obitelji Malatestinić iz obližnjih Solina. Spomen na tada uglednu (po svemu sudeći imućnu) obitelj i danas postoji. Njihovo je prezime uklesano uglatom glagoljicom na nadvratniku kuće nedaleko crkvice. Uz prezime Malatestinić stoji i godina 1514.
Crkva Sv. Klementa – N 45 09.315, E 14 37.215
Glagoljaški natpis – N 45 09.292, E 14 37.220
